Kvarner Wines

Kada neka obitelj tradiciju proizvodnje vina broji u stoljećima, kao što je to slučaj s obitelji Rubeša iz Kastva, onda uspjeh njihovih vina i OPG-a Plovanić i ne treba pretjerano čuditi.
Iako nisu jedini čija je obiteljska tradicija vinarstva tako duga, svakako su rijetki u količini entuzijazma i truda uloženog da se iz autohtonih sorti kastavskog kraja stvaraju vina koja će se svojom kvalitetom nametnuti pomalo uspavanom tržištu na kojem dominiraju poznatije kvarnerske sorte i vina.

O uspjehu njihova rada govori i činjenica da je njihova kupaža kastavska belica, tek druga u županiji, 2019. godine dobila ocjenu vrhunskog vina, a sam OPG Plovanić registriran je 2011. godine.

Pored belice, malvazije i crne kupaže Nera, OPG Plovanić vina proizvodi i prvi, jedinstveni pjenušac Plovanić sačinjen od autohtonih sorti verdić, jarbola i divjaka.
Posebnost vinarije je i vino iz gruzijskih amfora – Amfora 246, macerirano 8 mjeseci i potom odležano najmanje 12 mjeseci u velikom drvu. Noviteti vinarije koje svakako treba istaknuti su i Pjenušac Amfora 365, kao i Belica mi2 koja označava povratak korijenima i u jednoj boci spaja moderno vinarstvo i tradiciju.

1. Što za vašu obitelj znači 1875. godina?

Godina 1875. doslovno je uklesana, iznad ulaznih vrata konobe u našoj obiteljskoj kući u Rubešima. Prema dostupnim informacijama mi smo četvrta generacija proizvođača vina u obitelji, iako smo poprilično sigurni da ih je bilo i ranije, jer je obitelj po proizvodnji vina oduvijek poznata u Kastvu i široj okolici. Takva obiteljska povijest zasigurno nam je bila odličan vjetar u leđa u nastojanju da priču o kastavskoj belici ponovno oživimo i podignemo na neke nove, više razine. U posljednjih 20 godina belica svojom kvalitetom ulazi u sam vrh vina Primorsko-goranske županije na što smo iznimno ponosni. Vjerujemo da će priča o belici i u budućnosti rasti te i drugima biti primjer do kuda seže entuzijazam, vjera i upornost jedne obitelji.

2. Približite nam svoju ideju da belicu predate na istraživanje Agronomskom fakultetu, a rezultat čega je prvo postavljanje parametara kupaže.

Godine 2009. u Kastav dolazi prof. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu koji je iznimno zaslužan za pronalazak i očuvanje mnogih autohtonih hrvatskih vinskih sorti. Nakon upoznavanja s našom belicom potvrdio nam je da imamo predivnu vinsku priču jer takva kupaža u jednoj čaši ne postoji nigdje na svijetu, a ako je neka od sorti još i autohtona onda je naša priča zlatna. Taj nam je susret dao novi poticaj u nastojanju da dođemo do svog vinograda.

Odlučili smo zasaditi prvi kontrolirani nasad belice tako da odvojimo i grupiramo njezine sastavnice (stari vinogradi belice su unikati svaki za sebe jer niti jedan nema zasađen isti omjer njezinih sastavnica).

Danas se u našem obiteljskom vinogradu nalaze fizički odvojene divjaka, mejsko belo, verdić, jarbola, malvazija i brajkovac. Interesantno je da smo kod pronalaska reznica za sadni materijal ustanovili kako je na 10-ak km2 pronađeno samo 10 loza za koje smo bili sigurni da je divjaka. Dakle divjaka je bila gotovo nestala! Usporedbe radi – danas u našem obiteljskom vinogradu imamo zasađeno preko 700 loza divjake sveukupno, na što smo izuzetno ponosni.

U godinama od 2010. do danas sadimo naš vinograd – bilo je tu ushićenja i razočaranja, kao i u svakom novom poslu, ali nismo posustajali. Danas imamo zasađeno preko 4000 loza sastavnica belice. To je za naše prilike već respektabilna količina kad se zna da zbog konfiguracije terena za obradu naših vinograda ne možete koristiti veću mehanizaciju. Dakle, većinom je sve ručni rad.

3. Kako ste došli na ideju proizvodnje pjenušca od kupaže belica?

Agronomski fakultet iz Zagreba 2016. godine provodi projekt „Gospodarska evaluacija autohtonih vinskih sorti Kastavštine“ tijekom kojeg je utvrđeno da tri sastavnice belice imaju izuzetan potencijal za proizvodnju pjenušca. Na prijedlog i inicijativu, ponovno, prof. Edija Maletića, 2018. godine nastaje prvi pjenušac od kupaže belica u koji u različitim omjerima ulaze verdić, jarbola i divjaka, a koji se dobiva tradicionalnom metodom vrenja u boci. Tim potezom dokazali smo sami sebi da smo spremni krenuti u neke nove avanture i podići proizvodnju na višu razinu.

4. Belica „MI2“, Vi i Kukurin ste začetnici slow fooda u Hrvatskoj. O čemu se radi?

Belica MI2 povratak je korijenima i iskonskom načinu proizvodnje vina belica. To je belica proizvedena dugom maceracijom, fermentacijom na vlastitim kvascima bez korištenja enoloških preparata, a ideja za ovo vino dolazi od Nenada Kukurina, poznatog pobornika vina s dugim maceracijama i naše vinarije. Na ovom tipu vina eksperimentiramo već treću berbu za redom i ponosni smo na činjenicu da će belica iz berbe 2022. imati svoju premijeru ove godine.

5. Čemu služi gruzijska amfora u Kastvu i zašto je vino u njoj 246 dana?

Gruzijska amfora u Kastvu rezultat je ideje Nenada Kukurina i entuzijazma nekolicine prijatelja spremnih podržati našu vinariju u priči o prvom vinu iz gruzijske amfore u Kastvu. Amfora je iz Gruzije uvezena 2014. godine kao prva takva u Primorsko-goranskoj županiji, a već 2015. godine kušali smo prvi sivi pinot iz amfore. Prva maceracija trajala je točno 6 mjeseci, a nakon par godina odvažili smo se na maceriranje u trajanju od 246 dana od kuda dolazi i ideja za ime samog vina.

6. Jeste li predvidjeli da se Plovanić vina mogu kušati i u samom Kastvu?

Naša vina moguće je kušati u prostorijama naše vinarije uz prethodnu najavu gdje je na licu mjesta moguće kušati sva vina te se upoznati s procesom proizvodnje kao i s vinskom pričom obitelji Rubeša-Plovanić.

sve Vinarije