Kvarner Wines

Obitelj Antona Katunara jedna je od onih koje se mogu podičiti dugom tradicijom vinogradarstva koja je ozbiljne poslovne obrise počela dobivati početkom 90-ih godina. Naime, upravo su tada spojili najnovije vinogradarske prakse i tehnologije sa svim najboljim aspektima tradicionalnog vinogradarstva otoka Krka i Vrbnika.

Prvi su proizveli hrvatsko biser vino (frizzante) Biser mora i  pjenušac Porin. Od tada pa sve do danas vrlo uspješno spajaju tradiciju i inovaciju.

Vrbnik je malo mjesto otoka Krka čije je zaleđe, odnosno Vrbničko polje, najveće izvorište sorte žlahtine, no Estate Winery Katunar otišao je korak dalje u kreativnom, ali i u doslovnom smislu te je svoje zasade proširio i na lokalitet Bašćanske kotline na južnom djelu otoka i upravo od tamo stiže njihova toliko hvaljena i nagrađivana žlahtina Sv. Lucija! No, niti tu nisu stali jer obitelj Antona Katunara proizvodi i žlahtinu iz amfore, a na položajima u blizini Baške imaju, što je vrlo zanimljivo, najsjevernije zasađen plavac mali.

1. Kako iz današnje perspektive gledate na povijest vinarstva i vinogradarstva na Kvarneru?

Naša tradicija vinarstva toliko je bogata da seže do antičkih vremena, potom kroz cijeli srednji vijek da bi svoje zapaženo povijesno mjesto zauzela krajem 19. i početkom 20. stoljeća – kada je naš kraj bio glavno ‘primorje’ srednjoeuropske konglomeracije. Tada je Kvarner bila vrhunska turistička destinacija za elitu europskih metropola poput Praga, Budimpešte i Beča. Gastro i eno ponuda pratile su taj status, što se može vidjeti po vinskim kartama koje su se održale do 1930- ih godina. Dobro dokumentiran i sačuvan primjer je Hotel Vitezić u Baški koji 1920-ih godina na vinskoj krti ima u ponudi 3 žlahtine rangirane po godištima, 3 lokalna pjenušca, 3 lokalne crne etikete i 4 prošeka rangirana po godinama odležavanja. Uz tu zavidnu ponudu s vinske karte, on svojim prijeratnim gostima nudi i tenis, Nivea kozmetiku i seoski turizam – organiziranu berbu grožđa. Stoga današnji pogled na takvu povijest budi pomiješane osjećaje ponosa, žala zbog nedovoljne iskorištenosti takvog potencijala, ali i nade u njegov procvat.

2. Kako ste se odlučili na zasade vinograda na lokaciji Sveta Lucija, odnosno Šupele?

Položaj Sveta Lucija odličan je vinogradarski položaj, s jugoistočnom orijentacijom, nagibom do 30 % i maksimalnom elevacijom od 140 metara. Na njemu je loza zasađena u ekstra – gustom rasporedu rastera 160 x 80, što nije zasad za dobivanje kvantitete, već za maksimiziranje kvalitete. Taj položaj daje svim vinima posebno žlahtini visoke šećere, ekstrakte i strukturu. Dodatan faktor je i povijest položaja koji je obrađivan u antici kao dio kompleksa Ville Rustice, na čijim razvalinama je izgrađena crkvica Sv. Lucije sa samostanom. Redovnici tog samostana su nastavili uzgoj vinove loze, što su i ovjekovječili upotrijebivši je za dekoraciju Bašćanske ploče, ključnog glagoljskog dokumenta pronađenog u toj crkvici.

3. Osim žlahtine na Svetoj Luciji imate zasađenu i sortu koju tu nitko ne bi očekivao.

Osim žlahtine, na položaju Sv. Lucija rastu i autohtone lokalne crne sorte, ali i omiljena nacionalna crna sorta – plavac mali – što je i najsjeverniji nasad te sorte. Upravo na toj tipično južnoj sorti ova mikrolokacija pokazuje svoj potencijal.

4. Kako ste došli na ideju testirati žlahtinu u amfori i kako biste opisali to vino za nekoga tko ga želi kušati?

Prvenstveno zbog vlastitog interesa za starim načinom vinifikacije, i zbog svojevrsnog ‘povratka korijenima’. Grožđe s tih položaja se već inificiralo u amforama, doduše prije 1800 godina. Naša Žlahtina vinificirana u amfori je gusto, toplo, zahtjevno vino jantarne boje u kojem prevladavaju intenzivne arome mediteranskog bilja i sušenog voća.

5. Ima li potencijala za odležavanje žlahtine?

Žlahtina je svakako zahvalna sorta za maceracije, kao i za odležavanja zbog izdržljive kožice, intenziteta okusa i viših alkohola ako je na odgovarajućim položajima te zbog nježnih tanina i kiselina, koji se u vinu lako izbalansiraju.

6. Vaša novouređena kušaonica ima i jedan vrlo zanimljiv dodatak – sobu Frankopana. O čemu se radi?

Tako je, to je naš frankopanski kutak – vidikovac s pogledom na bivše frankopanske posjede uređen u stilu te kneževske kuće i opremljen edukativnim materijalima. On je inspiriran značajem Frankopana u ovom kraju i sjajno se nastavlja na županijski projekt „Putevima Frankopana“ koji prezentira i promovira tu vrlo značajnu i bogatu regionalnu baštinu. U suradnji s „Putevima Frankopana“ nudimo i više etiketa – Vino Frankopana od kojih su 2 vina, Festivum i Prošek, vinificirana na gotovo isti način na koji se to radilo u doba Frankopana. Vina su macerirana i napravljena bez upotrebe sumpora i suvremenih aditiva.

sve Vinarije