Tomislav Pavlešić
Kvarner je nepresušno bogatstvo vina od autohtonih sorti vinove loze.
Krajem 19. st. postojao je veliki broj autohtonih sorti vinove loze, a tadašnji autori navode i opisuju preko stotinu autohtonih sorti. Danas vinari Kvarnera proizvode vina najvećim dijelom od autohtonih kultivara gdje dominantnu ulogu zauzima sorta žlahtina. Osim žlahtine, vinari Kvarnera proizvode i druga vina od autohtonih sorti kao što su sansigot ili sušćan, trojišćina, jarbola te autohtone sorte grožđa koje su sastavnica kupaže kastavska belica (mejsko belo, divjaka, brajkovac). Ovi autohtoni kultivari se uzgajaju isključivo na području Kvarnera i ujedno po definiciji pripadaju u sorte vinove loze koje se “od davnina” uzgajaju na ovom području i nema ih nigdje drugdje u uzgoju. Premda su ponekad gospodarski manje isplativa za uzgoj, što je možda i najveći razlog njihove ugroženosti i smanjenja površina, autohtone (tradicijske, izvorne) sorte su svojim sortnim karakteristikama i kvalitativnim potencijalom zauzele dominantno mjesto u uzgoju i proizvodnji na Kvarneru.
Na području vinogradarske regije Hrvatska, Istra i Kvarner, u podregiji Kvarner i Hrvatsko primorje, registrirano je svega 188 ha vinograda u 2023. godini. Na tako maloj vinogradarskoj površini i malim vinogradima, proizvodnje su prema svjetskim razmjerima zanemarive. Posljednjih godina dolazi do pojave novih trendova u vinogradarstvu i na svjetskom tržištu vina. Hiperprodukcija masovnih vina postala je problem mnogih zemalja, a jeftina vina sve teže nalaze put do kupca. Moderni potrošači sve više cijene kvalitetu, originalnost (autohtonost, izvornost) te ekološki proizvedena vina, što dovodi do drugačijih pogleda na razvoj vinogradarstva i vinarstva. Danas se na globalnom tržištu i tržištu EU, a osobito od strane turističkih gostiju pa i domaćih potrošača, sve više traže tipični i autohtoni proizvodi poput vina autohtonih sorti vinove loze koji ujedno postižu čak i vrlo visoku cijenu. Autohtona vina Kvarnera su apsolutni pozitivan primjer i odgovor na ukuse potrošača.
Moj odabir je žlahtina vinarije Gospoja. U njihovim vinima se osjeća spoj znanja, iskustva, ljubavi i tradicije, ali i posvećenosti teškom i mukotrpnom procesu proizvodnje vrhunskog grožđa i vina. Obitelj proizvodi žlahtinu u svim tipovima počevši od extra brut pjenušca Gospoja, klasične žlahtine, preko misnog polusuhog vina Gospoja do desertne žlahtine Sveta Nedija. Volim njihove žlahtine jer pokazuju svu raskoš i potencijal u različitim stilovima i kategorijama, što pokazuje ne samo mogućnosti sorte već i enološko znanje i posvećenost vinu. Posebno bih istaknuo njihovu klasičnu žlahtinu jer je to pitko, lagano suho vino s umjerenim alkoholima i ugodnom svježinom koja posebno raduje u ljetnim mjesecima. Ono što ju dodatno čini posebnom je njezina privlačnost i užitak pijenja i sljubljivanja s različitom hranom i u različitim prilikama. U svakom gutljaju osjetit ćete „terroir“ otoka i Kvarnera. Slobodno mogu reći da je žlahtina Vinarije Gospoja „all around“ vino ili vino za svaku priliku. Nepogrešiv odabir!
I ne zaboravite, desertno vino ne traži posebnu priliku. U njemu se može uživati na kraju svakog ručka ili večere, svečane ili ležerne, ljeti ili zimi.
Tomislav Pavlešić – diplomirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo-vinogradarstvo–vinarstvo, na kojem je i doktorand. Više od 20 godina je vodio neke od najvećih hrvatskih vinarija kao enolog i voditelj laboratorija i kontrole kvalitete. Od 2017. je suradnik na Fakultetu biotehnologije i razvoja lijekova gdje je voditelj Sveučilišnog enološkog laboratorija. Suradnik je na kolegiju Kemija aroma u hrani, a ujedno drži nastavu na Medicinskom fakultetu, Fakultetu zdravstvenih studija i Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Područje rada i istraživanja je enologija s posebnim naglaskom na arome i senzoriku hrane (vino, pjenušci, med, jaki alkoholi, kava, pivo, ulja), polifenoli, autohtoni vinski kultivari i med te kultura vina. Osobiti naglasak u istraživanjima je stavljen na analitiku i kontrolu kvalitete proizvodnje i gotovih proizvoda – vino, med i maslinovo ulje (IR, NIR, FT-IR), kao i na kontrolu proizvodnih procesa u enologiji i prehrambenoj industriji (berba grožđa, prerada grožđa, proizvodnja vina- fermentacije, bistrenja, stabilizacije, filtracije, kupažiranja, degustacije, laboratorijski procesi). Član je Hrvatskog enološkog društva, Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda, Hrvatskog agronomskog društva i Europskog vinskog viteškog reda, Konzulat Hrvatska. Licencirani je senzorni ocjenjivač za vina i za med.
