Zvonejske njivi
Zvonejske njivi su manje poznati spomenik kulture ruralnog graditeljstva od čuvenih Bakarskih prezida ali ne i manje upečatljiv. Njihovo nastajanje teško je točno odrediti, po nekim saznanjima datiraju između XV. i XVII. stoljeća. To su poljoprivredne površine pripremljene marljivim radom mnogih generacija poljoprivrednika zvonejskog kraja. Nalaze se pored sela Zvoneća, dijelom uz selo Sušnji i prema Škalniškom a njihovim jugozapadnim rubom prolazi glavna cesta Zvoneća – Mune. Obuhvaćaju oko šezdeset hektara zemlje i na nadmorskoj su visini od 300 do 450 metara. Danas se obrađuje svega 30% površina (10 – 15 Ha), međutim prezidi se nalaze gotovo na cijelom području , odnosno tamo gdje su i nekad bili. Na površinama koje se obrađuju i prezidi se još uvijek održavaju tako da su u dosta dobrom stanju, ali na zapuštenom zemljištu vrijeme i priroda čine svoje i polako gutaju ovaj stoljetni spomenik rada zvonejskih seljaka.
Na kamenim terasama Zvoneće, područje općine Matulji, poznatim pod nazivom „zvonejske njivi“ vinogradarstvo je bilo važna grana poljoprivrede. Sorta jarbola prisutna je na ovom području više od stoljeća. Prvi, značajan korak u smjeru očuvanja i vrednovanja tradicionalnih i prirodnih bogatstava ovoga područja učinjen je 1994. kada su „Zvonejske njivi“ dobile status evidentiranog spomenika kulture. Ovaj slikoviti kraj krije i prirodno blago u obliku starih autohtonih sorata poljoprivrednih kultura. Jedna od njih je sorta vinove loze – Jarbola.
Udruga proizvođača grozja i vina Jarbola
