Bakarski prezidi
Porijeklom s padina Bakarskog zaljeva na području između Bakra i Bakarca, početkom 19. stoljeća, kako stoji u zapisima, proizvodila se Bakarska vodica. U narodu je sačuvana usmena predaja kako je u vrijeme svoje vladavine od 1740.-1780. carica Marija Terezija dozvolila stanovnicima Bakarskog kraja da slobodno raskrče terene i pretvore ih u vinograde koji će na taj način postati njihovo vlasništvo. Iako nema pouzdanih povijesnih potvrda koje bi dokazale točnost ove predaje, priča kaže da su tim činom nastale Bakarske terase – prezidi, danas zaštitni znak ovog područja.
Rad je bio mukotrpan te se zbog strme konfiguracije terena odvijao u potpunosti ručno. Padine Bakarskoga zaljeva kompletno su terasirane izgradnjom Bakarskih prezida na kojima se rasprostiralo 45 ha vinograda, ubiralo 40 vagona grožđa i pravilo 30 vagona vina. Tih davnih dana, u Praputnjaku je započela proizvodnja Bakarske vodice.
Prema Zakonu o vinu iz 1930. godine, Bakarska vodica smatrala se prirodnim pjenušavim vinom iz Hrvatskog Primorja koje se smjelo proizvoditi isključivo na tradicionalan način iz grožđa ubranog s Bakarskih terasa. U zapisima stoji da se vino proizvodilo od bistrog mošta domaće sorte vinove loze beline.
Zanimljivo je kako su značajnu ulogu u održavanju vinograda i pravljenju vina imale žene – budući da su njihovi muževi i očevi mornari ili kalafati često izbivali od kuće. Po povratku svojim domovima, oni bi pomagali odrađivanjem najtežih poslova poput zidanja prezida ili kopanja tvrde zemlje.
Tako je stvarana tradicija čija je nepobitna vrijednost ostavljena idućim generacijama u nasljeđe.
Prema riječima Borisa Petkovića, Upravitelja udruge PZ „Dolčina“ Praputnjak, Bakarske vinorodne terase odnosno Bakarske prezidi spomenik su kulture koji je zakonom prepoznat i zaštićen još 1972. godine, a taj je status kulturnog dobra potvrdilo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske 2011. godine.
Bakarske prezidi i Stara Bakarska vodica danas predstavljaju važan segment kulturne i povijesne baštine grada Bakra odnosno Praputnjaka sa snažnim turističkim i edukativnim potencijalom. Bakarske prezidi daju vizualni pečat cijelom zaljevu i njegovim obroncima te se slobodno može tvrditi kako je riječ o „grafici kamenog zapisa u prostoru“.
