Prema prof. Zaninoviću nije sporno da su prastanovnici Kvarnera, Liburni, proizvodili vino. Tradiciju nastavljaju i usavršavaju Rimljani koji dolaze na Kvarner i grade svoje vile rustike. Za područje Kvarnera vezano je i ime Pucinum te njegova čuvena vina čijim svojstvima svoju dugovječnost (86 godina) može zahvaliti carica Livija, supruga cara Julia Augusta. O vinogradima i vinogradarstvu te proizvodnji vina govore brojne darovnice i dokumenti (Vinodolski zakonik te Statuti Krka, Vrbnika i Rijeke), dok se vinogradi na otoku Krku prvi puta spominju 1163. godine. Srednjovjekovni Hrvati, predvođeni benediktincima, nesumnjivo proizvode vino ne samo za liturgijske potrebe (Bašćanska ploča). Početak intenzivnog uzgoja vinove loze na području Bakarskog zaljeva potaknula je carica Marija Terezija, a Alberto Fortis 1774. godine donosi podatak da na Krku „prave više od 24 000 barila vina za izvoz“ (venecijanski barilo je 64,39 litara, što znači da su Krčani već tada izvozili 1 550 000 litara vina bez vlastite potrošnje). Prije dolaska filoksere, ali i danas, vinova loza je prva poljoprivredna kultura Kvarnera. Područje Kvarnera imalo je velike površine pod vinovom lozom prije dolaska filoksere: srez Sušak 367 ha, područje Grada Bakra 38 ha, Vinodol 573 ha, a srez Krk 2360 ha. Zanimljivo je da je 1903. godine 87 % ukupne površine otoka Suska bilo pod vinovom lozom, odnosno 327 ha.
Danas
Na području se Kvarnera proizvede na godišnjoj razini više od 2 milijuna litara vina, a prema podacima iz HAPIH-a zasađeno je više od 200 hektara vinograda od čega je oko 150 hektara zasađeno sortom žlahtina. Gotovo svi proizvođači Vina Kvarnera proizvode pjenušce te je regija na trećem mjestu u proizvodnji pjenušaca u Hrvatskoj s godišnjom proizvodnjom od preko 50 000 boca pjenušaca. Sve vinarije, odnosno vina i pjenušci, ostvaruju zapažene rezultate na domaćim i međunarodnim natjecanjima i izlaganjima, što pokazuje da je Kvarner sjajan terroir za vrhunske proizvode
