Žlahtina je najvažnije lokalno, autohtono bijelo vino, nezaobilazno za doživljaj Kvarnera kao eno-gastro destinacije. Izgled, miris i okus osvajaju!
Na Kvarneru, regiji vrsnih vinogradara, čak 85% vinove loze pripada autohtonim sortama. Osim žlahtine, odvažite se na kušanje sansigota, trojišćine, jarbole, belice… Živjeli!
Žlahtina ili žlajtina, autohtona je hrvatska i kvarnerska sorta bijeloga grožđa. Ime je dobila po slavenskome pridjevu „žlahten”, što znači “plemenit”. Zbog svojega je imena često povezivana s „plemenkama“ (stsl. žlahtan – koji ima odnjegovane odlike dobre vrste; plemenit), ali je genetička analiza pokazala da se radi o unikatnoj, tj. autohtonoj sorti. Drugi sinonimi jesu i Žlajtina ili Belina. Podrijetlo žlahtine nije utvrđeno, ali se smatra autohtonom sortom kvarnerskih otoka i priobalja. Uskog je areala rasprostranjenosti te se nalazi gotovo isključivo na području Hrvatskoga primorja i kvarnerskih otoka. U Hrvatskoj se uzgaja na otprilike 152 ha, od kojih se gotovo 95 % površina pod žlahtinom nalazi u Primorsko-goranskoj županiji. Najveće površine uzgoja su na Vrbničkom polju na otoku Krku, ali su i velike površine u Novljanskom polju i zaleđu Selca. U malome broju može ju se naći u Istri, dok na drugim područjima Hrvatske nije prisutna. Kada znamo da je ukupna površina vinograda (službena), u Primorsko-goranskoj županiji na dan 31. 12. 2022. godine, prema podacima Ministarstva poljoprivrede 191,27 ha, onda je jasno koliko je ova sorta važna i značajna za vinogradarsko-vinarsku proizvodnju u našemu kraju.
Praktična iskustva i gospodarska važnost
Grozdovi su veliki s jednoliko razvijenim bobicama. S obzirom na visok rodni potencijal, na plodnim tlima rađa obilno, što se izravno očituje i na kakvoću vina. Na povišenim, osunčanim položajima daje vrhunsku kakvoću. Žlahtina daje svježa vina koja su osrednje punoće i jakosti koja se ponekad postiže i uz više prinose. Za proizvodnju „težih“, punijih i alkoholnijih vina potrebno je birati tople položaje i slabije plodna tla.
Vina žlahtine najprepoznatljivija su kao mlada vina, a za duže čuvanje pogodne su žlahtine pojedinih berbi s izuzetno dobrih položaja. Sortu karakterizira viša kiselost od većine drugih sorti koje se uzgajaju u ovome području, lijepa svježina i izbalansiranost, što je svrstava u kvalitetne i vrhunske sorte. Upravo je svježina razlog korištenja žlahtine i u proizvodnji pjenušavih vina pri čemu su vinari Kvarnera u samom vrhu Hrvatske po kvantiteti i osobitoj kvaliteti.
Zbog velikoga publiciteta kojega su vina žlahtine zaradila u posljednjih dvadesetak godina, populacija je u porastu te se površine pod žlahtinom povećavaju, kako na otoku Krku, tako i na priobalju gdje je žlahtina najraširenija i ekonomski najznačajnija sorta. Iako je žlahtina količinama razmjerno mala sorta, u usporedbi s graševinom, plavcem malim i malvazijom u domaćim je krugovima prilično popularna. Za afirmaciju žlahtine svakako je najzaslužnija suradnja svih sudionika u procesu brendiranja Primorsko-goranske županije „Regijom autohtonih vina“ (gotovo 85 % sortimenta vinove loze našeg kraja pripada skupini autohtonih sorti), počevši od samih vinara- proizvođača, udruge „Kvarner Wines“, Turističke zajednice Kvarnera, sveučilišne i znanstvene zajednice te lokalne samouprave.
Tomislav Pavlešić
Sveučilište u Rijeci
Vinski profesionalci kušali su četrdesetak žlahtina različitih stilova i opisali najvažnije lokalno, autohtono bijelo vino, nezaobilazno za doživljaj Kvarnera kao eno-gastro destinacije. Izgled, miris i okus osvajaju!
Preporučena temperatura posluživanja na 8 °C lijepo otvora sve čari žlahtine: Vino je kristalno bistro, svjetlije slamnato žute boje sa zelenkastim odsjajem.
Na nosu je čisto, dominiraju voćno-cvjetni mirisi zelene jabuke, vinogradarske breskve te cocktail citrusa i tropskog voća. Note bijelog cvijeća isprepliću se s tipičnim herbalnim aromama mediteranskog bilja, naročito kadulje.
Na nepcu je suho, naglašene svježine te laganijeg tijela. U retrookusu je voćno- herbalnog karaktera s istaknutom elegantnom slankastom senzacijom i završetkom u znaku ugodne gorčine.
Preporučena čaša za žlahtinu je vinska čaša manjeg volumena i užeg tijela, kako bi se zadržala voćnost, svježina i optimalna temperatura vina.
Odvažite se na kušanje i drugih lokalnih, autohtonih vina. Čak 85 % vinove loze koja se uzgaja na Kvarneru pripada skupini autohtonih sorti. Ta činjenica nam govori o izvrsnom terroiru, ljubavi i ogromnom trudu i ustrajnosti vinogradara i vinara te o identitetu Kvarnera. Ponosimo se time!
Način uzgoja i proizvodnje, te odležavanje, određuju i poželjna sljubljivanja s hranom, pri čemu su žlahtina i lokalne namirnice idealan par:
Pjenušci i mlade, svježe žlahtine sjajno prate hladno-topla predjela kvarnerske kuhinje s naglaskom na ribu, školjke, mekušce, naročito sirove kvarnerske škampe, mlade otočke i grobničke sireve, krčki pršut te buzare i tjestenine poput šurlica na bazi laganijih umaka s vrganjima ili samoniklim šparogama. Odležane, strukturnije žlahtine odličan su partner creskoj janjetini, brudetima, gregadama, ribi in for – no ili s gradela, kao i hobotnici ispod peke. Lijepo se sljubljuju i s pečenim lovranskim marunima.
Desertne žlahtine izvrstan su odabir uz kvarnerska slatka jela poput kroštula, vrbničkog presnaca, smokvenjaka, rapske i frankopanske torte, grašnjaka, orehnjače, riječkog rigojančija i štrudle od lovranskih trešanja ili goranskih borovnica i drugog šumskog voća.
Tekst: TZ KVARNERA
#kvarnerwines #drinklocal #eatlocal #visitkvarner
